Lubenice

Proizvodnja lubenica u Ljubinju i Ravnom

LubeniceMeđu-entitetska suradnja i integracija lokalnih zajednica Ljubinje i Ravno kroz poljoprivrednu proizvodnju (Mart 2011 – Mart 2012): Osnovni cilj projekta je omogućiti među-entitetsku suradnju i socio-ekonomski razvoj Ljubinja i Ravnog kroz podršku ekonomskoj, ekološkoj i socijalnoj održivosti putem poljoprivredne proizvodnje i efikasnog korištenja pripadajućih usluga. Partneri na projektu su Opština Ljubinje i Općina Ravno iz Bosne i Hercegovine i norveška neprofitna organizacija „Business Innovation Programs» (BIP), u saradnji sa nevladinim organizacijama Centar za razvoj Hercegovine (CRH) i Nešto Više. Veći dio sredstava za projekat je osigurala Ambasada Kraljevine Norveške u BiH.

Vrijednost projekta: 196,201.04 KM

1)         Naziv projekta:

 “Među-entitetska suradnja i integracija lokalnih zajednica Ljubinje i Ravno kroz poljoprivrednu proizvodnju“

2)         Partneri

Opština Ljubinje, Općina Ravno iz Bosne i Hercegovine i norveška neprofitna organizacija „Business Innovation Programs» (BIP), u saradnji sa nevladinim organizacijama Centar za razvoj Hercegovine (CRH) i Nešto Više, planiraju projekat koji ima za cilj omogućiti među-entitetsku suradnju i socio-ekonomski razvoj Ljubinja i Ravnog kroz podršku ekonomskoj, ekološkoj i socijalnoj održivosti putem poljoprivredne proizvodnje i efikasnog korištenja pripadajućih usluga.

3)       Trajanje projekta:

Projekat traje 1 godinu i to od marta 2011 do marta 2012.

4)         Vrijednost projekta

  • Ukupan budžet: 196,201.04 KM
  • Iznos granta Ambasade Kraljevine Norveške u BiH: 100,000 KM
  • Dio koji se odnosi na Nešto Više 20,000. KM

5)         Kontekst

Popovo polje nudi mogućnost uzgoja kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. Trenutno se najviše uzgajaju jabuke, nektarine, breskve i vinova loza, od povrća paprika i luk, a u posljednje vrijeme i lubenice.

Razlozi takvog izbora i uzgoja navedenih kultura su slijedeći:

  • Dugogodišnja tradicija tokom koje su proizvođači usavršili tehnologiju i vještinu uzgoja i
  • Veća mogućnost prodaje u poređenju s drugim kulturama, a na osnovu sopstvenog iskustva (uglavnom iskustva iz prethodne sezone).

Takav pristup poljoprivrednoj proizvodnji utvrđen je tokom ispitivanja među poljoprivrednim proizvođačima i dokumentiran je u istraživanju o tržištu svježeg voća i povrća u Popovom polju koji je proveo Španjolski MPDL.

Usprkos pozitivnim rezultatima u uzgoju voća i povrća, značajne površine Popovog polja su još uvijek neiskorištene, a poljoprivreda nije prepoznata kao grana privrede koja može donijeti socijalnu i ekonomsku stabilnost ovom području.

Problem je još veći ako se uzme u obzir da je Popovo polje administrativno podijeljeno između dva entiteta u BiH (Federacija BiH i Republika Srpska), koji vode neovisnu i međusobno nekoordiniranu agrarnu politiku. Nedovoljna komunikacija između susjednih zajednica Ljubinja i Ravnog, a koje su neposredno ovisne o poljoprivredi , dodatno usložnjava problem.

Iscjepkanost poljoprivredne proizvodnje (stanje u kojem nema specijalističkog uzgoja jedne kulture u većim količinama, nego proizvođači uzgajaju više kultura) je još jedna prepreka pozitivnim promjenama.

Načelnici Opštine Ljubinje i Općine Ravno su izrazili interes i spremnost da rade zajedno na podršci i ohrabrenju poljoprivrednicima iz svojih zajednica u suradnji s Norveškim partrnerima (BIP i Ambasada Kraljevine Norveške u BiH) i BiH (CRH i Nešto Više).

Slijede problemi koji su navedeni kao glavne prepreke razvoju poljoprivrede u ovom dijelu Hercegovine: nejasan i nedovršen pravni okvir na području poljoprivrede, neuređenost tržišta i uvođenje standarda prema EU propisima; nejasna raspodjela ovlasti među pojedinim nivoima vlasti u BiH kao i nepostojanje efikasnih mehanizama i institucija kao što su inspekcije, agencije i laboratorije koje se bave osiguranjem standarda kvalitete.

Povezivanje lokalnih poljoprivrednih proizvođača s Norveškim partnerima i osiguravanje odgovarajuće obuke o uzgoju i monitoringu uzgoja odabranih kultura u ekonomski opravdanim količinama bit će uvjerljiv primjer dobre prakse. Takav primjer će poslužiti kao temelj intenzivnije saradnje Ljubinja i Ravnog zasnovane na zajedničkim interesima, a ohrabrit će među-entitetsku suradnju u poljoprivredi, koja ima potencijal da poboljša socio-ekonomsku sliku regije i dovede do korjenite promjene u stavu prema poljoprivredi.

Većina izvoza iz BiH odnosi se na susjedne zemlje Srbiju i Hrvatsku, kao i mali broj zemalja EU. Norveška ima više od 4000 uvoznika i uvozi preko 90% voća i povrća. Zato se Norveško tržište treba smatrati značajnom prilikom za firme iz BiH u smislu povećanja izvoza i uspostavljanja dugoročnih trgovinskih odnosa.

Trenutni izvoz BiH u Norvešku iznosi 12,8 miliona KM (52,5 million NOK), od čega na izvoz hrane otpada 730.000 KM. Izvoz bi se mogao uvelike povećati, posebno znajući da BiH ima značajan poljoprivredni sektor te da je bogata resursima, kao npr. metalima. Većina poslovnih ljudi nije upoznata sa trgovinskim ugovorom (GSP – Generalni Sistem Preferencija), čija je namjera da unaprijedi odnose između BiH i Norveške, pri čemu je izvoz iz BiH u Norvešku oslobođen carina i poreza. Zbog toga je važno upoznati poduzeća iz BiH o ovom povoljnom ugovoru.

Norveški uvoznici daju prioritet izgradnji dugoročnih odnosa nad jednokratnim ugovorima, i zbog toga se firme u BiH trebaju posvetiti svojoj boljoj organizaciji i povećanju produktivnosti. Geografski položaj BiH i niske cijene mogu se smatrati prednostima u postizanju konkurentnosti na svjetskom tržištu.

GSP-sistem je sistem oslobađanja od poreza i carina, kojim se dozvoljava najsiromašnijim zemljama na svijetu da izvoze svoje proizvode u Norvešku po smanjenoj ili nultoj stopi poreza i carina. Ovaj sistem je izmijenjen 1. 1. 2008. godine i BiH je dobila GPS status.

6)         Opšti cilj Projekta:

  • Omogućiti među-entitetsku suradnju i socio-ekonomski razvoj Ljubinja i Ravnog kroz podršku ekonomskoj, ekološkoj i socijalnoj održivosti putem poljoprivredne proizvodnje i efikasnog korištenja pripadajućih usluga.

7)         Specifični ciljevi Projekta:

  • Podržati održiv ekonomski razvoj lokalnog stanovništva na području Popovog polja kroz među-entitetsku saradnju u poljoprivredi;
  • Poboljšati sposobnosti lokalnih uprava i nevladinih organizacija u stvaranju novih prihoda iz poljoprivrede i održivog upravljanja poljoprivrednim resursima;
  • Inicirati uspostavu dugoročnih trgovinskih odnosa između partnera u Norveškoj i Hercegovini utemeljenih na poljoprivrednoj proizvodnji;
  • Podržati među-entitetsku dugoročnu suradnju kroz zajedničku poljoprivrednu proizvodnju.

Komentariši